Kako bismo Vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija ili zatvori obavijest.

Tuđe nećemo - svoje ne damo

Tuđe nećemo - svoje ne damo

Duhovi uzburkani "krađom" hrvatskih olimpijskih medalja od strane srbijanskog olimpijskog odbora (OKS) ne stišavaju se. Neugodno iznenađenje činjenicom da su na listi države za koju nikad nisu nastupali iskazali su brojni naši sportaši, a Hrvatski olimpijski odbor najavio je intervenciju kod Međunarodnog olimpijskog odbora...

Priča koju je "zakotrljao" novinar Večernjeg lista Dražen Brajdić, a potom prenijeli gotovo svi hrvatski mediji, otići će sve do Međunarodnog olimpijskog odbora. Čelnici HOO-a najavili su da će srbijansko nelegalno svojatanje medalja koje su kroz povijest osvojili hrvatski sportaši pod zastavom tadašnje SFRJ, prijaviti MOO-u.

"Zna se od čega se sastojala Jugoslavija do 1991. godine i tko su njezini sljednici. To nije Srbija, već svih šest zemalja koje su nastale raspadom tadašnje federacije. Srbija nema nikakvo pravo staviti ruke na povijest sporta i sportaša koji su nastupali za zajedničku državu", izjavio je počasni predsjednik HOO-a i član MOO-a Antun Vrdoljak.

Glavni tajnik srbijanskog olimpijskog odbora Predrag Manojlović u izjavi za HRT rekao je kako se "sportaši ne razvrstavaju prema nacionalnosti nego po pripadnosti teritoriju države čiji olimpijski odbor predstavljaju".

Izjava jednog od čelnika OKS-a je posve nelogična, jer po toj logici Hrvatska bi primjerice imala legitimno pravo svojatati titulu prvaka Europe beogradske Crvene zvezde iz 1991. ili sve trofeje Sportskog društva Partizan do 1991., jer smo do te godine pripadali istim sportskim savezima i istom olimpijskom odboru. A još lakše bismo si mogli pripisati 5 olimpijskih medalja Osječanke Jasne Šekarić. No, za razliku od srbijanskog olimpijskog odbora, mi tuđe ne trebamo, makar i Šekarićka ima puno više veze s Hrvatskom, nego Toni Kukoč, Mate Parlov ili Đurđa Bjedov sa Srbijom.

Prava istina u cijeloj priči je da je i jugoslavenski sport ušao u sukcesijsku masu tadašnje države i to čelnici srbijanskog sporta jako dobro znaju, ali se i dalje prave "pametniji" od svih ostalih država nastalih raspadom SFRJ. Posebno je zanimljivo da Srbija nije pokazala zanimanje za preuzimanje kompletnih dugova SFRJ, koji su se razdijelili na šest sljednica, no kad su nagrade u pitanju - onda smatraju da je sve njihovo.

"Ja jako dobro znam tko sam i što sam i za koga sam nastupao. To što netko drugi polaže pravo na nešto što nije njegovo, nije moj problem", kratko je komentirao Dino Rađa, koji je osvajao medalje i s jugoslavenskom i s hrvatskom košarkaškom reprezentacijom.

Pomalo je komična i činjenica da OKS sebi pripisuje i sve medalje koje su sportaši nekadašnje SFRJ osvojili na Mediteranskim igrama, iako Srbija nije mediteranska zemlja i od razdruživanja sa Crnom Gorom više nema ni pravo nastupa na tom natjecanju. Ništa manje (tragi)komičan nije ni pokušaj da se sportaše koji su bili hrvatski i jugoslavenski, a nikad srpski, ogrne pod zastavu za koju se nikada nisu borili.

HRVATSKE OLIMPIJSKE MEDALJE

1900. Pariz (1 bronca)
Mačevanje, bronca: Milan Neralić.

1924. Pariz (1 bronca)
Veslanje, bronca: Petar Ivanov, Ante Katalinić, Frane Katalinić, Šimun Katalinić, Viktor Ljubić, Bruno Sorić.

1928. Amsterdam (1 bronca)
Gimnastika, bronca: Dragutin Ciotti.

1948. London (2 srebra)
Nogometna reprezentacija, srebro: Zvonko Cimermančić, Željko Čajkovski, Zlatko Čajkovski, Bernard Vukas, Franjo Wölfl, Božo Broketa, Ivan Jazbinšek, Ratko Kacijan, Frane Matošić, Stjepan Bobek, Miroslav Brozović, Franjo Šoštarić, Josip Takač.
Atletika, srebro: Ivan Gubijan.

1952. Helsinki (1 zlato, 2 srebra)
Veslanje, zlato: Duje Bonačić, Velimir Valenta, Mate Trojanović, Petar Šegvić.
Nogometna reprezentacija, srebro: Vladimir Beara, Tomislav Crnković, Ivica Horvat, Bernard Vukas, Branko Zebec, Vladimir Čonč, Vladimir Firm, Slavko Luštica, Stjepan Bobek, Zlatko Čajkovski.
Vaterpolska reprezentacija, srebro: Juraj Amšel, Zdravko Kovačić, Veljko Bakašun, Ivo Štakula, Ivica Kurtini, Zdravko Ježić, Lovro Radonjić, Marko Brajnović, Vlado Ivković.

1956. Melbourne (3 srebra)
Nogometna reprezentacija, srebro: Mladen Koščak, Ivan Šantek, Zlatko Papec, Luka Lipošinović, Joško Vidošević.
Vaterpolska reprezentacija, srebro: Juraj Amšel, Zdravko Kovačić, Ivica Cipci, Hrvoje Kačić, Marijan Žuželj, Zdravko Ježić, Lovro Radonjić, Tomislav Franjković, Vlado Ivković.
Atletika, srebro: Franjo Mihalić.

1960. Rim (1 zlato)
Nogometna reprezentacija, zlato: Željko Perušić, Ante Žanetić, Andrija Anković, Željko Matuš, Zvonko Bego, Tomislav Knez.

1964. Tokio (1 srebro)
Vaterpolska reprezentacija, srebro: Ivo Trumbić, Vinko Rosić, Zlatko Šimenc, Ante Nardelli, Ozren Bonačić, Frane Nonković, Karlo Stipanić.

1968. Mexico City (2 zlata, 2 srebra)
Plivanje, zlato: Đurđa Bjedov
Vaterpolska reprezentacija, zlato: Karlo Stipanić, Ivo Trumbić, Ozren Bonačić, Ronald Lopatny, Miroslav Poljak, Zdravko Hebel.
Plivanje, srebro: Đurđa Bjedov
Košarkaška reprezentacija, srebro: Krešimir Ćosić, Damir Šolman, Nikola Plećaš, Petar Skansi.

1972. München (2 zlata, 1 srebro, 1 bronca)
Rukometna reprezentacija, zlato: Miroslav Pribanić, Hrvoje Horvat, Zdravko Miljak, Zdenko Zorko, Albin Vidović, Abas Arslanagić.
Boks, zlato: Mate Parlov.
Hrvanje, srebro: Josip Čorak.
Hrvanje, bronca: Milan Nenadić.

1976. Montreal (1 zlato, 1 srebro, 1 bronca)
Kajak, zlato: Matija Ljubek.
Košarkaška reprezentacija, srebro: Željko Jerkov, Andro Knego, Krešimir Ćosić, Damir Šolman, Vinko Jelovac.
Kajak, bronca: Matija Ljubek.

1980. Moskva (1 zlato, 2 srebra, 2 bronce)
Košarkaška reprezentavija, zlato: Andro Knego, Mihovil Nakić, Željko Jerkov, Branko Skroče, Krešimir Ćosić, Duje Krstulović.
Vaterpolska reprezentacija, srebro: Luka Vezilić, Damir Polić, Zoran Roje, Milivoj Bebić, Boško Lozica, Ratko Rudić.
Rukometna reprezentacija, srebro: Ana Titlić, Katica Ileš, Mirjana Ognjenović, Biserka Višnjić.
Veslanje, bronca: Duško Mrduljaš, Zlatko Celent, Josip Reić.
Košarkaška reprezentacija, bronca: Mira Bjedov, Sanja Ožegović.

1984. Los Angeles (6 zlata, 1 srebro, 2 bronce)
Rukometna reprezentacija, zlato: Jasna Ptujec, Mirjana Ognjenović, Biserka Višnjić.
Vaterpolska reprezentacija, zlato: Deni Lušić, Božo Vuletić, Veselin Đuho, Zoran Roje, Milivoj Bebić, Perica Bukić, Goran Sukno, Tomislav Paškvalin.
Rukometna reprezentacija, zlato: Zdravko Zovko, Pavao Jurina, Mirko Bašić.
Kajak, zlato: Matija Ljubek.
Hrvanje, zlato: Vlado Lisjak.
Boks, zlato: Antun Josipović.
Kajak, srebro: Matija Ljubek.
Nogometna reprezentacija, bronca: Ivan Pudar, Nenad Gračan, Boro Cvetković, Tomislav Ivković, Stjepan Deverić, Branko Miljuš.
Košarkaška reprezentacija, bronca: Dražen Petrović, Aleksandar Petrović, Ivan Sunara, Andro Knego, Mihovil Nakić.

1988. Seoul (1 zlato, 3 srebra, 2 bronce)
Vaterpolska reprezentacija, zlato: Mislav Bezmalinović, Perica Bukić, Veselin Đuho, Deni Lušić, Tomislav Paškvalin, Renco Posinković, Dubravko Šimenc.
Stolni tenis, srebro: Zoran Primorac.
Košarkaška reprezentacija, srebro: Franjo Arapović, Zoran Čutura, Danko Cvjetićanin, Toni Kukoč, Dražen Petrović, Dino Rađa, Stojko Vranković, Zdravko Radulović.
Košarkaška reprezentacija, srebro: Kornelija Kvesić, Žana Lelas, Danira Nakić.
Boks, bronca: Damir Škaro.
Rukometna reprezentacija, bronca: Mirko Bašić, Boris Jarak, Alvaro Načinović, Goran Perkovac, Iztok Puc, Zlatan Saračević, Irfan Smajlagić.

1992. Barcelona (1 srebro, 2 bronce)
Košarkaška reprezentacija, srebro: Vladan Alanović, Franjo Arapović, Danko Cvjetićanin, Alan Gregov, Arijan Komazec, Toni Kukoč, Aramis Naglić, Velimir Perasović, Dražen Petrović, Dino Rađa, Žan Tabak, Stojko Vranković.
Tenis, bronca: Goran Ivanišević.
Tenis, bronca: Goran Ivanišević i Goran Prpić.

1996. Atlanta (1 zlato, 1 srebro)
Rukometna reprezentacija, zlato: Patrik Ćavar, Slavko Goluža, Božidar Jović, Nenad Kljaić, Venio Losert, Valter Matošević, Alvaro Načinović, Goran Perkovac, Iztok Puc, Zlatko Saračević, Irfan Smajlagić, Bruno Gudelj, Zoran Mikulić, Vladimir Jelčić, Valner Franković, Vladimir Šujster.
Vaterpolska reprezentacija, srebro: Maro Balić, Perica Bukić, Damir Glavan, Igor Hinić, Vjekoslav Kobeščak, Joško Kreković, Ognjen Kržić, Dubravko Šimenc, Siniša Školenković, Ratko Štritof, Renato Vrbičić, Zdeslav Vrdoljak, Tino Vegar.

2000. Sydney (1 zlato, 1 bronca)
Dizanje utega, zlato: Nikolaj Pešalov.
Veslanje, bronca: Igor Francetić, Tihomir Franković, Tomislav Smoljanović, Nikša Skelin, Siniša Skelin, Krešimir Čuljak, Igor Boraska, Branimir Vujević, Silvijo Petriško.

2002. Salt Lake City (3 zlata, 1 srebro)
Skijanje, zlato: Janica Kostelić.
Skijanje, zlato: Janica Kostelić.
Skijanje, zlato: Janica Kostelić.
Skijanje, srebro: Janica Kostelić.

2004. Atena (1 zlato, 2 srebra, 2 bronce)
Rukometna reprezentacija, zlato: Ivano Balić, Davor Dominiković, Mirza Džomba, Slavko Goluža, Nikša Kaleb, Blaženko Lacković, Venio Losert, Valter Matošević, Petar Metličić, Vlado Šola, Denis Špoljarić, Goran Šprem, Igor Vori, Drago Vuković, Vedran Zrnić.
Plivanje, srebro: Duje Draganja.
Veslanje, srebro: Nikša Skelin i Siniša Skelin.
Tenis, bronca: Mario Ančić i Ivan Ljubičić.
Dizanje utega, bronca: Nikolaj Pešalov.

2006. Torino (1 zlato, 2 srebra)
Skijanje, zlato: Janica Kostelić.
Skijanje, srebro: Janica Kostelić.
Skijanje, srebro: Ivica Kostelić.

2008. Peking (2 srebra, 3 bronce)
Gimnastika, srebro: Filip Ude.
Atletika, srebro: Blanka Vlašić.
Streljaštvo, bronca: Snježana Pejčić.
Taekwondo, bronca: Martina Zubčić.
Taekwondo, bronca: Sandra Šarić.

2010. Vancouver (2 srebra, 1 bronca)
Skijanje, srebro: Ivica Kostelić.
Skijanje, srebro: Ivica Kostelić.
Biatlon, bronca: Jakov Fak.

Izdvojeno

  • Sportnet Klub
Za komentiranje članaka morate biti prijavljeni kao član Sportnet Kluba. Prijavite se!